Sakralni objekti

BABINO POLJE

Župna crkva sv. Pavla

Župna crkva u srcu dugog i plodnog Babinog Polja, podno najvišeg mljetskog brda Veliki Grad (514 m), noviji je spomenik kršćanstva na otoku (građena 1935.). Posvećena je sv. Pavlu uz kojeg se veže legenda o brodolomu i njegovom iskrcavanju na otok Mljet. Prema pisanju sv. Luke u svojim Djelima apostolskim, apostol Pavao je puna tri mjeseca proveo na Mljetu propovijedajući Evanđelje. Reljef s motivom broda apostola Pavla koji je izašao iz oluje i pristaje na otok krasi zid ispred prezbiterija ove velebne crkve u najvećem otočnom naselju.

Crkva sv. Andrije

Crkvica sv. Andrije, iz 10./11. stoljeća,tek je jedna u nizu crkvica koje su se podizale u župi koja je u to najranije doba uspostavila crkvene odnose s razvijenim Dubrovnikom i Stonom.Tijekom svoje povijesti ta je crkva s gotičkim elementima doživjela nekoliko preinaka, a uz nju je u novijoj povijesti izgrađena i puno manja crkva.

Crkva sv. Pankracija

Priča ove crkvice počinje prije 1039. godine, kada se spominje kao posjed lokrumskih benediktinaca. Posvećena je prvom zaštitniku otoka, sv. Pankraciju, starokršćanskom svecu iz Frigije. Crkvica je prava mala gotička minijatura,a nalazi se na važnom povijesnom lokalitetu. Uz nju se okupljao zbor mljetskih sela i bratstva, kao i sud na čelu s mjesnim knezom.

Crkva sv. Ivana Krstitelja

Pretpostavlja se da je crkvica sv. Ivana, na istoimenom brežuljku, podjednako stara kao i crkvica sv. Pankracija. Obnovom 1922. izmijenila je, nažalost, svoj romanički izgled. Ona danas nema ni klupe ni ukrase, ali zato je krase reprodukcije svetačkih slika i barokna pučka pala na oltaru s prikazom Kristovog krštenja. Do nje se svake godine hodočasti na blagdan sv. Ivana Krstitelja, 24.lipnja, a polazišna točka hodočašća je crkva sv. Vlaha, također smještena u Babinom Polju.

Crkva sv. Spasa

Za ovu crkvicu otočani često kažu da je gotovo blizanac crkvici sv. Ivana te je građena na istoj liniji južne strane Babinog Polja koje je zatvoreno brdom prema morskoj pučini. Podignuta je u isto vrijeme romanike (11.st.) te obnovljena iste godine kao i crkvica sv. Ivana (1922.). Zahvaljujući nešto boljoj pristupačnosti na brdu sv. Spasa (199 m) crkvica je nanovo ožbukana pa svojom bjelinom privlači pažnju svakoga tko dolazi u naselje sa zapadne strane. I za nju postoji pretpostavka o ranokršćanskom porijeklu, premda nisu provedena detaljna ispitivanja čime bi se to i dokazalo. Obnovom je izgubila originalnost ranog srednjeg vijeka, a njezina unutrašnjost odiše pučkom jednostavnošću. Baš kao i crkvica sv. Ivana, i ova je crkvica zavjetna kapela stanovnika Mljeta i Babinog Polja. Do crkvice sv. Spasa na blagdan Uzašašća polazi procesija od crkvice Gospe na Brijegu, kroz maslinike i vinograde te po strmom brdu istog imena kao i crkvica, odakle puca divan pogled na more i stijene na južnoj strani otoka koje skrivaju brojne špilje i uvale.

Crkva sv. Vlaha

U vrijeme procvata i blagostanja na otoku Mljetu, u 15. stoljeću, kada i Dubrovačka Republika jača svoju trgovinu i širi svoju moć na Mljetu, gradi se crkva sv. Vlaha, posvećena dubrovačkom zaštitniku, koji postaje patron Babinog Polja. Crkva je građena uz staru crkvu sv. Pankracija, na mjestu izvršne vlasti, gdje se u prošlosti okupljao otočni puk na sudište. Izgrađena je u romaničko-gotičkom stilu, koji je rijetkost u Dalmaciji, ima dvije kapelice i dva stara sačuvana raspela. Iako crkva danas nema puno ukrasa te je skromno opremljena, ostavlja dojam nekadašnje raskoši. Sv. mise se u njoj služe na blagdan sv. Vlaha (3. veljače) i na Gospu od Rozarija (prva nedjelja u listopadu).

Crkva sv. Mihovila

U zaraslim vinogradima, na lokaciji između Blatskog i Babinog Polja, te ispod Brdske gore (345m) vremenu odolijeva crkvica sv. Mihovila koja bi, prema nekim tvrdnjama, mogla biti najstarija na otoku - iz doba ranog srednjeg vijeka. Ono što je sigurno je da je izgrađena do 11. stoljeća, što dokazuju sačuvani kameni ulomci pronađeni uz nju. Crkvica je obnovljena 1913. te je skromno ukrašena.

Kapela Gospe na Brijegu

Ova barokna kapela posvećena Djevici Mariji jedna je od danas najuređenijih mljetskih crkvica. Nalazi se uz spomen obilježje prvom hrvatskom kralju Tomislavu kod zaseoka Zabrežje. Jednostavnog je uređenja i polazišna je točka hodočašća koje na blagdan Uzašašća (četrdeseti dan po Uskrsnuću Gospodina) kreće od te crkvice prema crkvi sv. Spasa na drugoj strani plodnog Babinog Polja. Sv. mise se u njoj služe na blagdane Male Gospe (8.rujna) i Blagovijesti (25.ožujka). Nedaleko ove kapele je izgrađena i kapela posvećena sv. Josipu, među Mljećanima poznata i kao sv. Obitelj. Obje se crkvice nalaze uz samu prometnicu koja spaja sva mjesta 40 km dugog otoka Mljeta.

KORITA

Crkva Gospe od Brijega

Na samom jugu otoka, na mjestu odakle pogled seže sve do poluotoka Prevlake, najjužnije kopnene točke Hrvatske, te visoko iznad bilo kojeg današnjeg naselja ostaci su crkve Gospe od Brijega. Crkva je izgrađena u renesansno-baroknom stilu iz 15.st., a njezin najvrjedniji sačuvani dio je olovni Pax, rad talijanskog majstora, s prikazom umrlog Krista okruženog svecima.Gospa od Brijega je na glasu čudotvornosti pa su joj otočani i Koričani poklanjali vrijedne predmete svojega zavjeta. Do početka 16.st. crkva je bila župna za taj dio otoka Mljeta. Sv. misa se u njoj služi na blagdan Velike Gospe, 15. kolovoza.

Kapela sv. Vida

U srcu mjesta Korita, uz dobro utvrđenu kulu, izgrađena je gotičko-renesansna kapela sv. Vida, dovršena 1488. U vrijeme kada je mjesto preraslo u bogat gradić, zahvaljujući doseljenju uglednih dubrovačkih obitelji nakon potresa u Dubrovniku 1667., crkva je bila župna (1694. - 1770.). Današnji izgled crkve je promijenjen proširenjem u 19.st. Od vrijednog inventara sačuvan je gotički kalež, renesansni Pax i zvonce iz bronce za poslugu, rad padovanske umjetničke radionice. Sv. mise se održavaju na svečev blagdan, 15. lipnja, i za blagdan sv. Šimuna i Jude Tadeja (28. listopada).

Kapela sv. Ilije

Treća crkva mjesta Korita posvećena je sv. Iliji, a izgrađena je nešto dalje od crkve Gospe od Brijega, na istoj padini brda Cerovac (315m). Podno crkve, u kotlini, je naselje sa svojom obrambenom kulom i kućama složenim u krug radi lakše obrane od mnogobrojnih gusara koji su gospodarili Jadranom do 15.st. Kapela je izgrađena u 15.st. od tesanog kamena bez apside, što je rijetkost na mljetskim crkvama. Kao pravi čuvari tradicije,otočani se na blagdan sv. Ilije (20. srpnja) okupljaju oko ove kapelice, hodočaste od crkve sv. Vida u središtu mjesta i pored crkve Gospe od Brijega, te putem nose čudotvornu Gospinu sliku.

PROŽURA

Crkva Presvetog Trojstva

Jedan od najljepših vidika na otoku pruža se iz sela Prožura, ušuškanog ispod brda Završ (297m) i Spas (361m), na Prožurski Porat s otočićima u mljetskom kanalu. Tamo, visoko nad morem, mjesto je zaštićeno brdima od pogleda s mora. Ova gotička crkvica veže se uz benediktince, baš kao i vrijedan ophodni križ iz 12. st., donesen tamo s otočića Lokruma. Križ krasi nišu do glavnog oltara, a izrađen je u radionici u Njemačkoj.Povjesničari ga smatraju najljepšom umjetninom na otoku Mljetu. Sv. mise se održavaju na svetkovinu Presvetog Trojstva (nedjelja prije blagdana Tijelovo)te jednu ili dvije nedjelje mjesečno, ovisno o rasporedu.

Crkva sv. Martina

Na sjevernoj uzvisini mjesta Prožura i danas vremenu odolijeva crkvica sv. Martina iz 14. st. te groblje koje ju okružuje. U jednostavnoj unutrašnjosti crkve tek je nekoliko svetih slika, novi oltarni stol, dva reda klupa i krstionica. Sv. misa se slavi na svečev blagdan, 11. studenog.

Crkva sv. Roka

Zavjetna kapela sv. Roka treća je crkva Prožure, a nalazi se na uzvisini lijevo od ulaska u dolinu s mjestom. Od kapele se pruža veličanstven pogled na Elafitske otoke, a u daljini i prema Dubrovniku i Pelješcu. Posvećena je svecu koji je pomagao bolesnima od kuge. Na blagdan sv. Roka, 16. kolovoza, procesija kreće od crkve Presvetog Trojstva u središtu mjesta, nakon čega se u kapeli sv. Roka održava sv. misa te se procesija vraća u mjesto, ponovno do crkve Presvetog Trojstva, odakle je i krenula.

OKUKLJE

Crkva sv. Nikole

Crkva sv. Nikole, smještena na uzvisini ispod vrha Gradac (378m) u Okuklju, izvorno iz 13./14. stoljeća, jedna je od najstarijih župa na otoku. Obnovljena je 1990. U spomen na posvetu nove crkve svake se godine, zadnje subote u srpnju, održava procesija iz mjesta do crkve sa sv. misom u 10 sati, pri čemu sudjeluju stanovnici iz svih otočnih mjesta.

MARANOVIĆI

Župna crkva sv. Antuna Opata

Crkva u naselju Maranovići prvi put se spominje u 17.st. i pretpostavlja se da je bila građena u stilu gotike, na što upućuju sačuvani elementi koji se brižno čuvaju u današnjoj crkvi, dovršenoj 1888. na istom mjestu gdje je bila potpuno porušena stara crkva. Uz crkvu se veže kasno renesansni kalež od pozlaćenog srebra sa šesterolisnom bazom iz 15.st., procesni srebrni križ i monstranca iz Dubrovnika.

BLATO

Crkva sv. Petra

Crkvica sv. Petra iz 1377. svoj konačni oblik dobiva proširenjem u 19. stoljeću. Zahvaljujući tesanom kamenu i uređenju okoliša, jer se nalazi na groblju, izgleda kao da je novoizgrađena. Crkvica upotpunjuje lokaciju groblja koje je gotovo čitavo stalo ispod stoljetnog hrasta, najvećeg na Mljetu. Prilika za razgledati crkvicu je u vrijeme održavanja sv. misa: na blagdane sv. Petra i Pavla (29.lipnja), na Božić, blagdan Svih Svetih te na Uskrsni ponedjeljak.

GOVEĐARI

Župna crkva sv. Nikole

Blizu uzvisine Glavica s nalazištima ilirskih grobova i malo dalje na Gradcu (157m), gdje je bilo ilirsko utvrđenje, nalazi se župna crkva sv. Nikole iz 1937. Sv. mise se tamo održavaju, ovisno o godišnjem dobu, nedjeljama u 12 sati, a za blagdane i ostale dane raspored misa je podložan promjenama.

POLAČE

Starokršćanske bazilike

Glavna povijesna riznica otoka Mljeta vezana je uz Polače, što postaje jasno čim se uđe u tu lijepu uvalu. Upravo tamo vremenu odolijevaju ostaci triju starokršćanskih bazilika koje mjestu daju posebnu vizuru, ali i dozu tajnovitosti, a u svakome tko se tamo nađe budi znatiželju. Upravo tamo, na tom dijelu mljetskog raja, u 1. st. se razvio rimski grad s palačom ladanjskog tipa, kakvih je bilo diljem Sredozemlja. Uz ljetnikovac su bile izgrađene tri bazilike iz, pretpostavlja se, 5./6. st., koje su bile građene i dograđivane stoljećima - od antike, preko srednjeg vijeka, sve do 13. stoljeća. Postojanost mnogih crkvica na tom području vodi do zaključka da je upravo tamo bilo biskupsko središte s palačom kao biskupskim dvorom. Pretpostavlja se da su i benediktinci u 12.st. prvo došli na to područje, a kasnije tek izgradili samostan i velebnu crkvu na otočiću sv. Marije u Velikom jezeru.

OTOČIĆ SV. MARIJE, VELIKO JEZERO

Crkva Uznesenja bl. Djevice Marije

Dragulj Mljeta - otočić sv. Marije, uronjen u tišinu, mirnoću i ljepotu Velikog jezera te ukrašen benediktinskim samostanom, crkvom i dvjema kapelama, uvjerljivo je jedan od glavnih simbola otoka. Još u doba poganskog Rima bilo je to sveto mjesto, a 1151. godine cijeli je otok stavljen pod jurisdikciju benediktinaca. Prvotno se na otočiću grade skroman samostan i romanička crkva koji kasnije svoj izgled, ovisno o stilovima i potrebama, mijenjaju s nadolazećim vremenima. Tako su od prvobitne građevine ostale sačuvane glavice stupova s lisnatim motivima. Osmanlijskom opasnošću cijeli je kompleks kasnije utvrđen tvrđavama, visokim zidovima i kulama na istočnoj strani. Gotika je donijela novu sakristiju s terasom, renesansa stubište, barok lađe i dvije bočne kapele. Za razliku od drugih benediktinskih građevina diljem Jadrana, zanimljivo je da je ova crkva imala tri ulaza u svetište pod kupolom. Većina umjetnina je, nažalost, s godinama otuđena, a sačuvane su ostale tek pala Marijinog Uznesenja na oltaru sjeverne kapele i slika sv. Benedikta pred vizijom Marije u južnoj kapeli. Na južni i zapadni zid crkve naslanjaju se samostanske zgrade koje su u jednom razdoblju bile i hotel. Na tom Gospinom otočiću su živjeli opati samostana koji su stekli svjetsku slavu obrazovanjem, kulturom i znanjem iz svih područja znanosti i umjetnosti.

Sv. misa s procesijom oko otočića se održava na blagdan Velike Gospe te u posebnim prigodama.

Kapela Uznesenja Marijina

Po tradiciji benediktinaca uz crkvu sv. Marije građene su kapele - ona bliža posvećena Marijinom Uznesenju, dalja sv. Benediktu. Jednostavna i skromna kapela iz 15.st. građena je tesanim kamenom na šetnici prema groblju, nedaleko od matične crkve.

Kapela sv. Benedikta

Udaljena od matične crkve, ova je kapela iz 15. st. građena na dijelu otočića koji se nalazi uz groblje benediktinaca i žitelja mjesta Goveđari. Građena je grubo tesanim kamenom te u njoj nema nikakvih ukrasa. Zanimljivo je da je gotovo istovjetna kapela posvećena istom svecu zaštitniku izgrađena i na dubrovačkom otoku Lokrumu. Po šetnici, koja vodi od matične crkve, prolazi uz obje kapele i dalje se nastavlja oko cijelog otočića, tijekom duge povijesti Mljeta hodali su, molili i meditirali opati samostana, od kojih su neki stekli svjetski ugled na području raznih znanosti. Svakako vrijedi proći tom inspirativnom šetnicom otoka koji je nesumnjivo u redu najljepših sakralnih i hodočasničkih mjesta na pučini hrvatskog Jadrana.