Babino Polje

Babino Polje je jedno od najstarijih naselja na otoku. Selo se nalazi podno brda Velikog i Malog grada i čine ga tri zaseoka: Zadublje, Srčenovići i Zabriježe. Dugo je oko 4 kilometra. Ispod sela je prostrano i plodno Babino polje, po kojemu je selo i dobilo ime.

U neposrednoj blizini nalazi se i Odisejeva špilja te Uvala  Sutmiholjska sa plažom.

To je središnje i još uvijek najviše otočno mjesto u kojemu je za vrijeme Dubrovačke Republike stanovao mljetski knez i zasjedala otočna univerzija.

Tijekom XI. stoljeća Babinopoljci grade prvu crkvu koju su posvetili svetom Pankraciju, prvom zaštitniku otoka. Crkvica je s Babinim Poljem došla u posjed lokrumskih benediktinaca 1039. godine. U selu je ustanovljena rimokatolička župa već tijekom XI. stoljeća. Time je Babino Polje postalo upravno i crkveno središte cijelog otoka. U selu su crkve: sv. Andrije, sv. Mihovila, sv. Ivana, sv. Spasa, sv. Đurda, sv. Vlaha, Gospe od Milosrđa (Gospa od Brijega), sv. Pavla, sv. Josipa i neke kapelice. U staro doba u selu je bio i benediktinski samostan.

Crkva sv. Vlaha sagrađena je početkom XV. stoljeća, a Knežev dvor (Palac) sredinom XVI. stoljeća.
U selu je sjedište općine Mljet, a tu je i osmogodišnja škola, osnovana još 1867. godine, pošta, zdravstvena stanica s ambulantom, Župni ured sv. Vlaha,
Kulturno – umjetničko društvo “Natko Nodilo”, Dom kulture “Zabriježe”, itd. Naselje ima nekoliko prodavaonica i kavanu.
Rimokatolička župa Babino Polje obuhvaća sela: Babino Polje, Ropa, Blato i Sobra.

            Sotnica, sudsko – upravna i gospodarska zgrada – Babino Polje.
Benediktinci sv. Marije s Jezera u toj su zgradi obavljali sudbenu vlast sve do kraja XV. stoljeća, kad Dubrovnik posla na Mljet svoga prvog kneza. Redovnici benediktinske opatije u njoj su spremali i prihode u naturi koje su dobivali sa samostanskih zemalja, posebno vinograda iz Babina Polja i okolnih polja. U njoj su se vodile i knjige Mljetske kancelarije. Zgrada Sotnica prvi se put spominje 12. V. 1388. godine. Današnju zgradu Sotnice u Babinu Polju dao je sagraditi opat Andrija 1432. godine, a nalazi se uza staru zgradu Sotnice, danas bez krova. U njoj je stanovao mljetski kanceljer koji je vodio notarske spise, zapisivao testamente, različite ugovore, tužbe i žalbe Mljećana u notarske knjige Diverse, Vendite, Testamenti, Lamente.

Riječ Sotnica dolazi od romanske riječi soto (dolje, ispod), jer se zgrada nalazi dolje pod selom, u blizini crkve sv. Pankracija i crkve sv. Vlaha. U prošlosti je tu bilo upravno središte cijelog otoka.
Na zgradi Sotnice na balkonu je nadgrobna ploča, na kojoj je ispisan najdulji dosad poznati srednjovjekovni natpis na Mljetu:

VITALIS QVMVIIS CARMEN
SACERDOS... N
VOCIBVS CV VOBIS EX VIA
ERATIS
MATHEI BANI SIBIQ: PER OMNIA
CARI...
NOS QVOD PRESENS TEGIT
SIMVL QVE CERNIS HEV
VT HABEANT DICITE PARADISI
REQVIEM VITE

            Knežev dvor – Babino Polje
Od 1410. do 1493. godine knez Šipana i Otoka tijekom trajanja svog mandata tri puta je dolazio na Mljet gdje je boravio deset dana. U to je vrijeme s otočnim sucima dijelio pravdu u civilnim i krivičnim parnicama zajedno s opatom sv. Marije s Jezera i mljetskim sucima. Babino Polje je svake godine biralo četiri suca, a  ostala mjesta po dva. Prije napuštanja otoka birao je svoga zamjenika iz redova babinopoljskih sudaca koji je u njegovoj odsutnosti s opatom i ostalim sucima donosio presude pred crkvom sv. Pankracija ili u dvorištu Sotnice.

Tek 14. V. 1493. godine Veliko vijeće donosi odluku da se od tog dana pa nadalje, za svakih sedam mjeseci, bira poseban knez Mljeta.
Istoga je dana određeno da se u Babinu Polju izgradi kuća (Knežev dvor) za potrebe mljetskog kneza. Prvi izabrani mljetski knez bio je Junio de Tudisio, ali je zbog bolesti odustao od te funkcije, te je na njegovo mjesto 3. IX. 1493. godine izabran Petrus Ilije de Saraka. Prvi mljetski knezovi nisu stalno boravili na otoku, jer još nije bila sagrađena Kneževa kuća (Palac).

Prvi mljetski knez koji je stalno boravio na otoku, u Babinu Polju, bio je Savin Bobaljević, a na otok je došao 1500. godine. Kneževa kuća je dovršena tek 1554. godine. Nalazi se na osami izmedu Sotnice i crkve sv. Vlaha i sela koje je poviše nje. Okružena je stablima stogodišnjih maslina.
Ta prostrana renesansna prizemnica u narodu nosi naziv “palac”.
Na njoj su široki prozori s profiltriranim dovratnicama i zupčastim nadvratnicama.
Nad ulazom je natpis:

PRAETORIS MELITESIS
PRAETORIVM
PUBLICA RAGVSINOR
PECVNIA ERECTVM
ANO A PARTV VIRG MDLIV

           Zabilježeno je da je dvor izgrađen dubrovačkim državnim novcem.
U unutrašnjosti “palaca” je prostrano dvorište, a pred njim terasa i zdenac. S jugoistočne strane podignuta je utvrda koja se naziva “kaštel”. Vjerojatno je sagrađena puno prije Kneževe kuće, krajem XIV. ili početkom XV. stoljeća.

Na tom se mjestu nalazila stalna straža koja je čuvala ulaz prema Sotnici i crkvama sv. Pankracija i sv. Vlaha, kao i prema samom selu. Odatle su polazili promatrači na brdo Zirine i druga brda promatrali Mljetski kanal i otvoreno more. Ako bi primjetili tuđe ratne brodove ili gusarske lađe, to bi odmah dojavili vođi straže i knezu radi obavještavanja mještana o potrebi osiguranja otoka i njegovih stanovnika. Prema potrebi vijest se barkama na vesla iz Sobre javljala knezu Šipana, a ovaj je dalje prenosio knezu i vladi Republike u Dubrovnik.

Glavni vođa stražarske, čuvarske i promatračke službe bio je važna osoba na otoku te su po toj funkciji njegovu djecu i obitelj počeli nazivati Stražičići, pa je tako nastalo prezime Stražičić na Mljetu.

Dodatne informacije

U mjestu se nalaze:

- sjedište općine Mljet

- matični ured

- poštanski ured

- liječnička i stomatološka ambulanta

- apoteka

- trgovina