Columbia Mljet Trekk

TREKING JURSKIM PARKOM MEDITERANA
Piše: Šimun Cimerman

Ugledni „The Time“ smjestio ga je otok među Mljet deset najljepših otoka na svijetu, a poznati svjetski istraživač i ronilac Jacques Cousteau smatrao ga je jednim od najintrigantnijih lokacija uopće. Ljepotama Mljeta, kažu eksperti za egzotike, može se usporediti još jedino Korzika. Za mene je Mljet najegzotičnija treking destinacije na kojoj sam ikada bio. Da li je potreban još koji dodatni argument ili smo vas već nagovorili da 24.05. dođete na 5. izdanje MljeTrekk-a 2014? Usput, savjetujem vam da učite na mojim greškama, o čemu možete pročitati u nastavku.
...........................................................................

DOMOVINA SE UPOZNAJE NA NOGAMA
„Domovina se upoznaje na nogama!“ - promrmljao je tiho sebi u bradu Petar Preradović negdje na polovici pisanja „Putnika“. I bio je u potpunosti u pravu, iako su meni trebale godine da shvatim što sam propuštao. „Prošao si pola svijeta i još nisi bio na Mljetu? A živiš u Hrvatskoj? Nevjerojatno!“ - čudio mi se jedan Francuz na Velebitskom trekingu, hvaleći mi se svojim poznavanjem Hrvatske i prisilivši me da se osjećam posramljeno. Mislio sam da i nije neka sramota što još nisam bio na još nekom od tisuće hrvatskih otoka. No, bio sam u zabludi.

Tko zna koliko bi još godina ignorirao Mljet, da nisu došla vremena recesije pa sam morao odustati od avantura po egzotičnim svjetskim destinacijama i biti „osuđen“ da svoju pustolovnu žeđ utažim lokacijama u blizini svojeg dvorišta, kao što su Velebit, Gorski kotar, Čvrsnica i Sutjeska u Bosni ili pak Durmitor i Prokletija u Crnoj Gori. Da me još u međuvremenu nije nazvao Daniel Čizmić iz hotela Odisej na Mljetu, sa prijedlogom da tamo organiziram prvu treking utrku, ovaj bi otok, bez racionalnog objašnjenja i opravdanja, još uvijek bio pri kraju moje „Must see!“ liste destinacija. Možda i ga i još danas ne bih još posjetio, i vjerujte, propuštao mnogo od života.

Uskoro sam se po prvi puta našao na otoku Mljetu u izviđanju terena za ono što će postati „MljeTrekk“. Nakon samo dana provedenom na ovom otoku, bio sam potpuno posramljen zbog vlastite ignorancije te su mi još odzvanjale Francuzove riječi pokude. U mojem dvorištu, u mojoj domovini, postoji OVAKVO blago, tek šest sati vožnje od toplog zagrebačkog doma, u kojem sam trošio vrijeme planirajući egzotična putovanja po nekim zapadnim europama, amerikama, azijama i afrikama. Dok OVO još vidio nisam? Iste godine, a nakon prvog MljeTrekk-a, Kristijan Šivak, jedan od kultnih trekera i trostruki pobjednik Treking lige, prokleo me riječima „Ako ikada ukineš MljetTrekk, znaj da si neviđena konjina!“. Prihvaćam u potpunosti prokletstvo koje je na mene bačeno i preuzimam osobnu odgovornost.

JURSKI PARK MEDITERANA
Prvo što me tog jutra dolaskom na Mljet impresioniralo bila je rapsodija mirisa ranog proljeća nošena vjetrom sveprisutnih mirisa u cvatu ovog najšumovitijeg otoka na Mediteranu. U predvečerje istog dana poslije kraće kiše intenzitet mirisa se utrostručio, miješajući se sa aromom oblaka morske sumaglice iznad morske pučine. Sljedećeg jutra krenuo sam u izvidnicu terena otočkim putima za budući MljeTrekk. Prolazeći netaknutom prirodom obalnih šetnica, grebenskih staza i gustih borovih šume kroz koje vode pitomi planinarski putevi popločeni borovim iglicama, zamišljao sam da se tako osjećao Kolumbo kada je po prvi  puta nogom stupio na tlo „Novog svijeta“. Raznolikost terena, dolovi i brda koja se neprekidno izmjenjuju, vijugajući putevi kroz guste borove šume koji se u trenutku pretvaraju u istinsku prašumu i neočekivani vidici koji se otvaraju gotovo iza svakog nadolazećeg stabla nikoga ne mogu ostaviti ravnodušnim. Spoj mora, jezera, šuma, brda, džungle i močvare: to je otok Mljet. Ono što sam zatekao bio je „Jurski park“, iz čije se gole i krševite površine dižu stoljetne guste crnogorične šume, kroz koje prolaze neke od najljepših planinarskih staza kojima sam ikada kročio. Prepoznao sam i sličnost sa dvije iznimne lokacije: prašume Perućice u Nacionalnom parku Sutjeska i zaštićenom prirodnom rezervatu Samarske i Bijele stijene u Gorskom kotaru. A Mljet je upravo to: Jurski park omeđen morem!

MLJEĆANI NIKADA NISU BILI MLEČANI
Osim svoje prirodne jedinstvenosti, Mljet se odlikuje intrigantnom poviješću, koja seže 4.000 godina unazad u povijest, od prvih arheoloških grobnih nalazišta plemena Ilira. Kroz burnu stoljeća, Mljet prisvajaju različiti vladari, od Grka i Rimljana, do Bizanta, pa čak i istočnih Gota i Avara te slavenskih plemena Hrvata iz Neretvanske oblasti koji naseljavaju otok u 7. i 8. stoljeće, poslije čega Mljet nastavlja ići iz ruke u ruku različitim knezovima. Sredinom 11. stoljeća većinu posjeda na otoku dobivaju benediktanci, a sredinom 14. stoljeća Mljet ulazi pod okrilje Dubrovačke republike, sve do njezina raspada 1808. godine i kratke vladavine Napoleona, nakon čega ulazi u sastav Habsburške monarhije. Krajem Prvog svjetskog rata 1918., otok je nakratko okupiran od Talijana i ubrzo ulazi u Kraljevinu SHS, a potom i Kraljevinu Jugoslaviju. Početkom Drugog svjetskog rata, otok pada pod fašističku Italiju, do njezinog sloma 1943. nakon što njime nastavljaju gospodariti njemački okupatori, do travnja 1944. kada je izveden prvi pomorski desant partizanskih snaga NOVJ. U kolovozu 1944., Nijemci se povlače, a sa završetkom Drugog svjetskog rata otok ulazi u sustav Socijalističke Republike Hrvatske unutar SFRJ. 1991. godine Mljet postaje dijelom demokratske, neovisne i suverene Republike Hrvatske, a Mljećani se tada i administrativno odvajaju od općine Dubrovnik i dobivaju svoju vlasitu općinu. Zanimljivo je da tijekom svih burnih stoljeća povijesti Mlječani nikada nisu potpali pod vlast stoljetnih vladara Jadrana i Mediterana: Mlečana.

VATIKANSKI UGOVORI
Epilog bi trebao zvučati „…i tako su Mlječani i Mlječanke živjeli sretno do kraja života“. No, nažalost, stvarnost je drugačija. Otok svakom godinom bilježi demografski pad. Za razliku od prije točno 50 godina kada je bilo preko 2000 stanovnika, danas ih je upola manje, a Mlječane more i druge brige: gotovo 50% vlasništva otoka pripada Katoličkoj crkvi, što uključuje i 2/3 teritorija Nacionalnog parka. Ova situacija zakomplicirala se početkom 90-tih kada je Republika Hrvatska potpisala „Vatikanske ugovore“, sa Svetom stolicom, po kojima se Katoličkoj crkvi treba vratiti sve nacionalizirane nekretnine. Mnogi Mlječani trenutačno ne mogu legalizirati svoje kuće u kojima žive već stoljećima, pošto se one sukladno ugovorima, nalaze na crkvenoj zemlji. Također, sve investicije, a posebice u turizmu su zaustavljene zbog pat pozicije koja blokira život otoka kojemu prijeti bankrot. Nagađa se da bi uskoro moglo doći do revizije tih ugovora i dogovora državnih općinskih i crkvenih vlasti. No, dok se to ne dogodi, otok Mljet će i dalje biti „otok-slučaj“. Mlječani su pak, kroz stoljeća preživjeli i gore stvari, pa će nesumnjivo, prevladati i probleme današnjice te navijamo da se problemi riješe, a u korist održanja života na ovom rajskom otoku.

LEGENDA O ODISEJU IZ DRUGOG KUTA
Legenda govori da je Odiseja nakon brodoloma more izbacilo na otok Ogigiju, za koji se nagađa da je to upravo Mljet, gdje ga je zarobila nimfa Kalipso te bijahu ljubavnici sedam godina. Kalipso nikako nije puštala Odiseja da ode, obećavajući mu besmrtnost ako ostane. Odiseju je nimfa bila privlačna noću,  no danju bi ga obuzela tuga za svojim domom i obitelji. Konačno, nakon sedam godina, bogovi su odlučili da je vrijeme da Kalipso pusti Odiseja sa otoka te se Odisej vratio na svoj otok Itaku. Homerski izvori još govore da je Kalipso Odiseju rodila sina i da je nakon Odisejevog odlaska umrla od tuge .

No, ako ste ikada bili na Mljetu, nećete slijepo povjerovati u tu priču. Bliže istini jest da se Odisej, a vraćajući se iz Trojanskog rata, ugledavši rajski otok zaljubio u njega na prvi pogled. Skočivši sa galije i plivajući prema Mljetu, poručio je svojoj posadi „Samo vi nastavite, ja se vratim kad se vratim, a Penelopi kažite da me zarobila nimfa!“ Što je potom postala i službena legenda. Znanstvena rekonstrukcija događaja kazuje da se Odisej zaista zaljubio u otok na prvi pogled i nije se dao sa njega, posebice kada je došao na brdo Montokuc, sa kojeg se pruža pogled na cijeli otok i jezera, na kojem bi najvjerovatnije svako od nas poželio ostati 7 godina. Nakon lutanja po Mljetu, Odisej je jednog dana naišao na ribara staroga kći, a koja ga je upoznala sa njezinim ocem, te se između njih dvojice desila ljubav na prvi pogled. Penelopa je nakon sedam godina već bilo pomalo sumnjivo, pa se uputila galijom na Mljet, da muža izbavi iz kandži, a pokazat će se, nepostojeće nimfe. Došavši na otok, zatekla je Odiseja u kompromitirajućoj situaciji, te ga pred svima dobro navukla za uši. Vrativši se na Itaku, muža je kaznila odgojnim mjerama: Odiseju je sljedećih sedam godina zabranila da sa djecom svojih godina ide u bilo kakav Helenski rat u susjedstvu!

Iskrivljena legenda ima i svoje dvije dobre strane kao što je dokaz koji ide u prilog popularnoj tezi da je Troja zaista bila u Gabeli, u Hercegovini, jer je otok geografski točno na putanji između Gabele i Itake. Nadalje, legenda daje i objašnjenje zašto je nad otokom uvijek prisutna barem jedna duga, bez obzira što na Mljetu rijetko kada kiši i zašto ga mnogi vole nazivati još i „Otokom ljubavi“.

DOĐITE NA MLJET
Utrke Treking lige sa sigurnošću su najbolja i najjeftinija opcija kada je u pitanju odabir destinacija za ispunjavanje doživljaja i želja koje ćete poslije pohraniti u vašoj vitrini neizbrisivih sjećanja. Treking liga nudi vam nezaboravnu avanturu na pomno izabranim destinacijama te će vam otkriti najljepše i najskrivenije od svake odabrane lokacije, uz stručni nadzor, detaljne informacije o određenoj destinaciji, logističku podršku, uputstva i zemljovide i svakako, maksimalnu sigurnost - sve kao na pladnju. Stoga, ne propustite uključiti se u leteći cirkus Treking lige, koja ima i nuspojave - stvara ovisnost! Također, nemojte ponavljati moje greške, da od šume nisam vidio neke od najljepših stabala na svijetu! Iskoristite naše znanje, savjete, iskustvo i dobru volju da sa vama nesebično podijelimo iskustva, doživljaje i osjećaje koje želimo da ih i vi doživite i srčano prepričavate ostalim smrtnicima koji se još nisu odlučili sa nama igrati u šumi. Vidimo se na Mljetu!

ZANIMLJIVOSTI SA MLJETA:
-    Površina: 100,4 km2
-    Dužina: 37km
-    Prosječna širina: 3km
-    8. otok po veličini u Hrvatskoj
-    Najveći otok dubrovačkog arhipelaga
-    Najviši vrh: Veliki grad, 514m
-    Udaljenost od kopna (Pelješac), trajektna linija Praprotno-Sobra: 9 km
-    Otok se još naziva i „Zeleni otok“
-    Stanovnici Mljeta, muškarci, zovu se Mljećani, dok se žene zovu - Mljećke.
-    Najstariji pisani dokumenti sežu u 4. stoljeće prije Krista, vezani uz grčke vladavinu, koja otok naziva imenom „meli“, od grčke riječi „med“ i latinske „mellis“, otkuda i dolazi današnji naziv otoka.
-    U doba vladavine Rimljana gradi se palača u Polačama, koja uz Dioklecijanovu palaču postaje najznačajniji kulturni spomenik iz rimskog razdoblja na području Dalmacije.
-    Sredinom 11. stoljeća većinu posjeda na otoku dobivaju benediktanci, od kojih su prvi Marin, Šimun (kakve li koincidencije!) i Vilim koji osnivaju i grade samostan Sv. Marije na otočiću usred Velikog jezera, koji je danas jedna od najvećih atrakcija te ujedno i simbol samog otoka.
-    Rimljani su se zadržali na dijelu otoka do početka 12. stoljeća, kada u borbi bivaju poraženi na brdu simboličnog imena: „Bijeđ“, koje je 900 i nešto godina poslije „ultraše“ na MljeTrekk-u 2011. zbog svoje nedostupnosti i guste vegetacije koja je parala odjeću, obuću i duh, te porezotina od trnja po čitavom tijelu zaista učinilo - bijednima, a MljeTrekk 2011. jednom od kultnih treking utrka.
-    Benediktanci 1345. godine rade presedan u tadašnjem feudalnom svijetu: sve Mljećane oslobađaju daća prema opatiji, od kuda nastaje i izreka „Dok je Mljeta, da na njemu nema kmeta“.
-    Prve mjere „zaštite“ otoka poduzela ja Austo-Ugarska 1910., kada su doveli indijske sive mungose, koji su bili namijenjeni istrebljenju zmija otrovnica na otoku. Otrovnice su istrijebljene, no mungosi su se toliko namnožili da su tada bili uvezeni lovci i istrijebili mungose. No, tada su se namnožili lovci, pa su onda dovedeni vatrogasci…Šalimo se, ali dobro zvuči. Istina je, mungosi su se razmnožili, i napravili problem svim pticama koje se gnijezde na tlu, jer jedu njihova jaja, pa tako na Mljet nema vrsta ptičjeg roda koje se gnijezde na tlu.
-    Odlukom hrvatskog Sabora 1960. godine sjeverozapadni dio otoka dobiva status Nacionalnog parka, i tako postaje jedini naseljeni otok na Jadranu sa statusom Nacionalnog parka.
-    1960. godine srušen je most preko uskog kanala koji spaja otvoreno more i Veliko jezero, a kako bi J. B. Tito sa jahtom mogao uploviti do otočića Sveta Marija u Velikom jezeru. Most nikada nije bio obnovljen, iako se i danas ta lokacija naziva “most“.
-    Na Mljetu se ne ljetuje. Na Mljetu se mljetuje.
-    Na MljeTrekk-u 2012. usred utrke bio je organiziran i eko projekt: svaki natjecatelj je dobio veliku vreću za smeće i na šetnici između Blata i Polača u dužini od 6 km je morao napuniti vreću sa  plastičnim boca, koje more donosi nahom iz Albanije.
-    Iako je Mljet prozvan „Jurskim parkom omeđenog morem“, do sada nije zabilježen niti jedan slučaj napada T-Rexa na ljude na ovom otoku.