Austrijska cesta

Jeste li znali da na otoku postoji i Austrijska cesta? Osim benediktinaca koji su vladali otokom Mljetom te na njemu ostavili svoj dubok trag, snažan pečat je ostavila i vladavina Austro-Ugarske Monarhije. Naime, propašću Dubrovačke Republike i Mljet, s ostatkom Hrvatske, dolazi pod izravnu nadležnost vlade u Beču koja je svoj trag ostavila u svim segmentima života na otoku, a ponajprije u razvoju infrastrukture i promišljenoj politici održivog razvoja. Premda je bečki dvor krajem 19. st. bio nadomak odluke o iseljenju Mljeta zbog čestih potresa i podrhtavanja tla te postojanja velikog broja zmija otrovnica koje su predstavljale opasnost za stanovništvo, to se ipak nije dogodilo. Otok je ostao naseljen zahvaljujući barunu Schillingu i odluci iz 1910. da se na Mljet donesu indijske životinjice mungosi koji su iskorijenili zmije te Mljet, nekad poznat kao "zmijski otok", pretvorile u mjesto za bezbrižno uživanje u božanstvenoj prirodi.

Nakon određivanja Sobre glavnom mljetskom lukom i uvođenjem stalnih brodskih veza s Trstom, Kotorom i Dubrovnikom kreće izgradnja ceste, duge 6 km i prosječno široke 2.5 m, do administrativnog i gospodarskog središta otoka - Babinog Polja. Iako je kasnije probijena asfaltirana cesta, dio stare ceste od predjela Žukovac do Sobre je zbog nepristupačnog i strmog terena ostao kao pješačka staza u svom izvornom obliku. Tim netaknutim dijelom Austrijskog puta, dugim 850 m, danas rado prolaze turisti, planinari, izletnici, ne skrivajući pritom duboko poštovanje prema onima koji su svojim vještinama i upornošću na tom terenu uspjeli probiti i izgraditi cestu. Prođite njime i vi, a dok budete upijali mirise, zvukove i ljepotu prirode te zrake toplog mljetskog sunca tijekom šetnje stazom, obratite pažnju i na uzvisinu pri južnom kraju ceste. Na toj pomno odabranoj lokaciji, vidljivoj s obje strane mora (i iz Mljetskog kanala i s otvorenog južnog mora), nekad se vijorila zastava Austro-Ugarske Monarhije.