Otok Mljet spada u južnodalmatinsku otočnu skupinu. Proteže se između 17°19´19'' i 17°45´16'' istočne zemljopisne dužine i 42°41´12˝ i 42°48´23˝ sjeverne zemljopisne širine čime je naš najistočniji i najjužniji veći otok. Pruža se smjerom sjeverozapad - jugoistok, paralelno uz istočnu polovicu poluotoka Pelješca od kojega ga odvaja Mljetski kanal širine 8 km. Najkraća morska veza Mljeta s kopnom je prema Pelješcu i iznosi 5 NM.
Izgradnjom novog pristaništa u luci Sobri dobivene su nove mogućnosti povezivanja otoka s kopnom što je uvelike pridonijelo širenju turizma. Dužina otoka je 37 km, a prosječna širina 3 km. Mljet je osmi po veličini hrvatski otok s površinom od 100,4 km2. Duljina obalne crte je 131,3 km, a pomorski akvatorij zauzima prostor do vanjske granice teritorijalnih voda Republike Hrvatske, površine 1 286,77 km 2. Najviši vrh otoka Mljeta je Veliki Grad s visinom od 514 m, a slijede ga Veliki Planjak (389 m) , Sutilija (390 m) itd.
Mljet pripada mediteranskom klimatskom području sa suhim, vedrim i vrlo toplim ljetom, te kišovitim, ali blagim zimama, s najviše oborina potkraj jeseni i početkom zime. To je naš najzeleniji otok, bujne mediteranske vegetacije, bistrog i čistog mora, pitomih pjeskovitih uvala, bogatog podmorskog živog svijeta. Tko jednom upozna taj povijesni otok čudesne ljepote i izvorne prirode postaje njegovim zaljubljenikom i rado mu se ponovno vraća. Zbog vrlo blage mediteranske klime i sastava tla, na Mljetu je razvijena bujna vegetacija koja se javlja u dva osnovna oblika: alepski bor (oko Velikog i Malog jezera, sela Goveđari, uvale Pomena, brda Bugari i Gaja, uvale Sutmiholjske i polja Sutmihajla, tvori najljepši i najsačuvaniji tip šume na Mediteranu) i zimzelena lisnata šuma hrasta česvine (sačuvane na lokacijama: Valakija, Planjak, Kneže polje, Ivanje polje i Nikin dolac), te antropogeno degradirani oblici vegetacije u koje se ubrajaju makija, garig i kamenjar. Specifična ekološka sredina glavna karakteristika koje je izoliranost i mala površina otočnog ambijenta, te šumovitost i slaba napučenost, omogućuju razvitak brojnih životinjskih vrsta. Na otoku živi indijski sivi mungos, kuna bjelica, divlja mačka, podivljala domaća koza, divlja svinja, jelen lopatar, zec, muflon, miš, puh, jež, žaba, kornjača, mali skakavci, brojne ptice: kos, čučka, grmuša, vrabac, divlji golub, galeb, sokol i druge, te zmije neotrovnice: bjelouška i blavor (sljepić). Mljet je uvelike uspio sačuvati svoju prirodnu izvornost i autentičnost zahvaljujući zemljopisnom položaju i činjenici da je udaljen od kopna.