Die Fischreuse von Mljet

Vrša je tradicionalna i univerzalna lovna ribarska arta kojom se stanovnici otoka Mljeta služe od davnina. U vremenima kada je posjedovanje skupocjene mreže zaista bilo rijetkost, vrša se zbog svoje ekonomičnosti koristila kao osnovni ribolovni alat koji je pomogao othraniti stanovnike otoka. Popularnosti vrše pridonijela je i činjenica da je izrađena u potpunosti od prirodnih materijala, jednostavnim i široko dostupnim alatom, a izrađena od kvalitetnog pruća somine mogla je trajati i do 20 godina uz minimalno održavanje. Prvi korak u izradi vrša bilo je prikupljanje pruća od mrče ili od somine. Pruće se bralo zimi (siječanj, veljača) i krajem ljeta (kolovoz) kada je u stablu najmanje soka jer je takvo „suho“ pruće najdužeg trajanja. Bralo se kosijeračom, a za jednu vršu bilo je potrebno nabrati oko 400 prutova.Nabrano pruće se očisti pa sortira, odvajaju se deblji prutovi od tanjih, duži od kraćih i određuju prutovi za sastavne dijelove vrše; namet, spice, rebat i pasove. Prije pletenja pruće treba pomočiti 3 do 4 dana u vodi ili moru kako bi bilo elastičnije i mekše za pletenje. Vrša se plete od vrha, to jest od nameta ili trula vrše. Namet je prut kojim se počelo plesti i na njega se nastavljaju svi ostali prutovi stvarajući privid da je vrša ispletena od jednog velikog pruta koji okružuje cijelu vršu. Kada je vrša pletena izgleda kao zvono i u nju se tada upletu dva umetka koji dijele vršu na dvije kamare; veliki i mali ostrc. I ostrci se pletu od pruća i baš poput vrše imaju pas i prutove koji se na njega nameću. Često se za izradu ostrca bira najkvalitetnije pruće od somine. Vrhovi prutova koji ostanu poviše pasa čine otvor koji se naziva brkovima vrše, a kroz brkove riba ulazi u vršu. Namet vrše zatvarao se poklopcima načinjenim od busena sušenih trava, od drveta ili žice. Prije bacanja vrše u more bilo je potrebno napuniti ju mamcem ili obrumati. Za obrum se najčešće koristila živa mala riba poput srdele, crneja, pirke ili bukve. Ribe bi se nabile na prut ražanj koji bi se umetnuo u kortu, prostor između velikog i malog ostrca. Kako bi vrša sigurno potonula vezala bi se za nju morica, rupičasti kamen. A kako bi ribar bio siguran da će svoju vršu pronaći, obilježava ju senjom od pluta koji je za vršu vezan konopcem skandajem. Vrše se izrađuju u nekoliko veličina; male vrše visoke su oko 1.20m, bacaju se bliže obali na dubinu od 10 do 15 pasa, u njih se najviše hvataju crneji, murine i gruji, i to od ožujka pa sve do Božića. Iz mora se salpavaju (vade) šemetom (drvom sa više kuka). Mezane vrše su visoke 1.50m.