Otočić sv. Marije

Za bolje upoznavanje Mljeta uputite se na sam izvor njegove kulture i pismenosti, duhovnosti i istinske ljepote - na otočić sv. Marije usred Velikog jezera. Taj simbol otoka i Nacionalnog parka Mljet, najpoznatiji mljetski motiv, svoju je prepoznatljivu vizuru dobio u razdoblju od 1177. do 1198. godine, kada se na njemu gradi crkva sv. Marije s benediktinskim samostanom. Tijekom godina samostan je više puta bio pregrađivan pa danas odiše renesansnim stilom, uz poneke barokne detalje, dok je samostanska crkva tipičnog romaničkog stila. Tamo, u tišini mora, mirnoći jezera i hladovini stoljetnih šuma česvine i bora, benediktinski su se redovnici nesmetano i ustrajno posvetili znanosti i umjetnosti te su uvelike utjecali na razvoj pismenosti i kulture na Mljetu, ali i šire. U svom su skriptoriju prepisivali liturgijske knjige, Sveto pismo, djela crkvenih pisaca, kao i latinske klasike. Ispisivali su misale, evanđelistare, brevijare, teološke knjige...Pisali su po pergameni koju bi sami izradili,baš kao i pisaći pribor i tekućinu za pisanje. Samostan je imao i veliku knjižnicu, jednu od najbogatijih u Dalmaciji. No, nisu benediktinci bili vješti samo "na papiru". Bili su i vrsni graditelji i glazbenici, botaničari i poljoprivrednici pa su svoj voljeni otok ukrasili i brojnim maslinicima, vinogradima i nasadima drugih biljaka. Svoje znanje uvijek su rado i nesebično dijelili s otočanima, kao i svima koji su ga bili spremni primiti.