Špilje

Rikavica

U središnjem dijelu južne obale otoka, tek oko 2 km udaljena od Babinog Polja, podzemni svijet krasi špilja, odnosno špilja Rikavica. Nastala je kao rezultat krške erozije, a tek kasnije je potopljena. Tijekom ljeta ribarima je služila kao odličan zaklon za barke, a stanovnicima otoka i kao nepresušni izvor pitke vode u vrijeme kada na otoku nije bilo dovoljno izgrađenih rezervoara za skupljanje kišnice. Ime je dobila po zvuku kojeg proizvodi komprimirani zrak unutar otvora u špilji, a kojeg snaga valova silom istjeruje kroz pukotine na vrhu pećine. Pritom se stvara podmukla tutnjava, slična grmljavini, koja se osobito noću čuje iz obližnjeg Babinog Polja.

Ostaševica

Među najvažnijim speleološkim biserima Mljeta je špilja Ostaševica, trokutastog ulaza, u čijem je mračnom dijelu dom šišmiša - dugokrilog pršnjaka (Miniopterusschreibersii). Špilja ima i svoje jezero koje je za umjereno kišnih perioda veličine 45 x 20 m, dok tijekom ljetnih mjeseci može potpuno presušiti. Pretpostavlja se da je u razdoblju željeznog doba i antike špilja korištena kao izvor vode, a u njoj su pronađeni dio rimskodobne amfore (1. st. pr. Kr. do 5. st.) i nekoliko ulomaka željeznodobne keramike (8. st. pr. Kr. do 1. st.). Danas je špilja ugodan dom brojnih podzemnih životinja, uključujući i endemskih vrsta otoka pa u njoj obitavaju i puž mljetski špiljski pasjak (Meledellawerneri), pauk Histoponabidens, rakušac mljetski sljepušac (Niphargusmiljeticus) i jednakonožni rak Oroniscusmeledensis.

Morvica

Jednostavnog oblika, ali raskošne unutrašnjosti - takva je špilja Morvica koja obiluje sigastim formama: stalaktitima, stalagmitima, stalagnatima... U tom raskošnom domu žive dvije vrste jednakonožnih rakova Cyphodillidiumabsoloni i Troglocyphoniscusabsoloni, pauk Folkiainermis, lažištipavacChthoniusinsularis i grinja Pergamasusmeledensis. Uz špilju se veže i zanimljivost - u njoj je pronađeno dugme s odore francuskog vojnika (francuska okupacija Mljeta trajala je od 1806. do 1815. godine).