Natura2000 i značajni krajobraz

NATURA 2000

Ekološka mreža Natura 2000 (EM) je koherentna europska ekološka mreža sastavljena od područja u kojima se nalaze prirodni stanišni tipovi i staništa divljih vrsta od interesa za Europsku uniju, a omogućuje očuvanje ili, kad je to potrebno, povrat u povoljno stanje očuvanja određenih prirodnih stanišnih tipova i staništa vrsta u njihovu prirodnom području rasprostranjenosti (ZZP). Temelji se na EU direktivama (Direktiva o staništima i Direktiva o pticama), a područja se biraju na osnovi propisanih stručnih kriterija, te se u obzir uzimaju interesi i dobrobit ljudi koji žive na područjima EM. Njezin cilj je očuvati ili ponovno uspostaviti povoljno stanje ugroženih i rijetkih vrsta, te prirodnih i poluprirodnih stanišnih tipova na specifičnim područjima odabranim prema znanstvenim mjerilima. Područja ekološke mreže, te nadležnost javnih ustanova za upravljanje područjima EM propisani su Uredbom o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže. Prema navedenoj Uredbi, nadležnost nad područjima ekološke mreže za upravljanje i donošenje planova upravljanja na otoku Mljetu pripala je JUNP Mljet. Područja koja se nalaze pod NATUROM 2000 jesu:

1) Saplunara
2) Slatina kod Kozarice
3) Blatina kraj Sobre
4) Blatina kod Blata
5) Blatina kraj Prožure
6) Obalna linija od luke Gonoturska do rta Vratnički
7) Sjeverna obala od rta Pusta u uvali Sobra do rta Stoba kod uvale Okuklje s otocima i akvatorijem
8) Zaglavica  
9) Morvica špilja
10) Ostaševica špilja
11) Polušpilja kod Sobre
12) Velika špilja
13) Jama za Sv.Spasom
 

ZAŠTIĆENI KRAJOBRAZ - SAPLUNARA


Značajni krajobraz Saplunara proglašen je zaštićenim 1965. godine sukladno tada važećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 19/60), kao predjel velike krajobrazne vrijednosti. Nalazi se na krajnjem jugoistoku otoka Mljeta te zauzima površinu od 54,91 ha. U aktu o proglašenju (Rješenje br. 18/3-1965) navodi se da se ovo područje odlikuje vegetacijom makije i pinjola koja raste na podlozi sitnog pijeska. Pješčana plaža Blace, kao sastavni dio Saplunare, spada među najljepše plaže ovog dijela naše obale. Zaštita ovog predjela je tim značajnija i nužnija zbog toga što dosada nije narušena njegova prirodna harmonija nikakvim turističko-građevnim i drugim objektima. Nažalost, od 1965. godine do danas se puno toga promijenilo, posebno širenjem utjecaja turizma i izgradnje te je stoga zaštita ovog područja u ovom trenutku važnija nego ikad prije.

Na Mljetu se posvećuje velika pažnju očuvanju okoliša,a dugi niz godina provode se eko akcije na otoku pred samu turističku sezonu - čišćenja plaža i skupljanja krupnog otpada te organiziranje akcija čišćenja priobalnog podmorja uz pomoć ronilačkih klubova.

Pravila unutar Nacionalnog parka su sljedeća:
 

NAJSTROŽE JE ZABRANJENO:

 

•     Svako oštećivanje, uništavanje, iznošenje i otuđivanje antropoloških nalaza i materijalnih
      ostataka  različitih kultura, arheoloških i fosilnih nalaza, te kulturno-povijesnih građevina i
      spomenika kulture.
•     Svako pogoršanje kakvoće mora i podmorja, te njihovo onečišćavanje.
•     Odlaganje svih vrsta otpada, osim na za to određenim mjestima.
•     Branje, sakupljanje, uklanjanje sa staništa i oštećivanje biljaka.
•     Paljenje vatre na otvorenom.
•     Pušenje osim na za to određenim mjestima.
•     Rastjerivanje, proganjanje, uznemiravanje, hvatanje, ozljeđivanje i ubijanje životinjskih vrsta.
•     Nošenje i korištenje vatrenog oružja, kao i drugih sredstava pogodnih za lov
      (luk, strijele, klopke, mreže za lov i sl.)
•     Ribolov je zabranjen, iznimno uz posebnu dozvolu Ustanove.
•     Ribolov je u potpunosti zabranjen u Malom i Velikom jezeru, te u kanalu Soline.
•     Kretanje šumama Nacionalnog parka noću.
•     Kampiranje odnosno logorovanje.
•     Obavljanje podvodnih aktivnosti u Malom i Velikom jezeru (ronjenje).
•     Ulazak u Park bez ulaznice.

PROTUPOŽARNA ZAŠTITA

Na Mljetu postoji profesionalna vatrogasna jedinica sa stalnim dežurstvom.

U ljetnim mjesecima i sušnom razdoblju povećana je opasnost od nastanka i širenja požara.

Oko 80% požara nastaje djelovanjem čovjeka, stoga Vas molimo poduzmite sve mjere da ne izazovete požar:

- ne bacajte zapaljene ili zapaljive predmete u okoliš
- ne palite vatru na otvorenim mjestima
- podučite djecu o opasnosti od požara
- ne parkirajte vozila na vatrogasnim pristupima i prilazima

Ako primjetite požar, obavijestite ostale osobe u Vašoj okolini i pokušajte ugasiti požar ako to možete učiniti bez opasnosti za sebe i druge. Ako ne možete sami ugasiti požar odmah i bez odgađanja nazovite vatrogasce na broj telefona 112.