Flora i Fauna

Očaravajuća flora

Rijetka su mjesta na svijetu koja je priroda tako obilno nagradila kao otok Mljet - ukras južnog dijela Jadrana. Taj mediteranski pučinski otok, koji pripada klimi masline, uistinu ima sve - fascinantna jezera, prirodne luke, izvore pitke vode, blatine, strme stjenovite obale i rajske pješčane uvale, očuvane mirisne šume crnike i alepskog bora, raskošno podmorje, mistične špilje... i more - toplo, modro i čisto more koje okružuje taj djelić raja na Zemlji. Prepoznato je to još 1960., kada je sjeverozapadni dio otoka, površine tri tisuće hektara, proglašen nacionalnim parkom. Iste je godine osnovana i Javna ustanova koja brižno čuva tu ljepotu i bogatu biološku raznolikost za buduće naraštaje.

Priroda kao da se pobrinula i za brdovitost Mljeta kako biste se s njegovih uzvisina, od kojih je najviša Veliki grad (514m), danas mogli diviti toj ljepoti i iz ptičje perspektive najatraktivnije prizore "imati na dlanu". Pogled s takvih uzvisina otkriva i razvedenost mljetske obale s brojnim otočićima, uvalama, hridima i prirodnim lukama. Taj pogled vrijedan svakog uspona ovjekovječite foto-aparatom ili kamerom, a pravi je doživljaj kasnije se spustiti do mora, zategnuti jedra i zaploviti kroz tu nestvarnu ljepotu.

Mljet je uvjerljivo i najzeleniji hrvatski otok, a pokrivaju ga šume hrasta crnike, crnog jasena, alepskog bora i bora pinije koji u vrućim ljetnim danima pružaju hlad i pravo osvježenje.

Raznovrsnost životinjskog svijeta

Bogat i zanimljiv životinjski svijet otoka nepresušna je riznica svakog istraživača Mljeta. Nakon iskrcavanja indijskih mungosa na otok 1910. godine, inače poznatih lovaca na zmije, na Mljetu danas gotovo da i nema zmija (otrovnica uopće nema), što omogućuje bezbrižno uživanje u otočnom krajoliku. Od stanovnika gmazova poznati su zelembać (Lacertaviridis), oštroglava gušterica (Lacertaoxycephala), obična gušterica (Lacertamelisellensis) i kućni macaklin (Hemidactilusturcicus) - sve ćete ih nerijetko primijetiti kako se sunčaju i izležavaju na nekoj stijeni pod toplim zrakama sunca. Među sisavcima koji nastanjuju otok izdvajaju semiš (Apodemusmystacinus), jež (Erinaceuseuropeus), više vrsta šišmiša (Chiroptera), obični puh (Glisglis), kuna bjelica (Martesfoina), obični zec (Lepuseuropaeus), jelen lopatar (Dama dama) i divlja svinja (Susscrofa).

I ptice obožavaju Mljet. Tko bi odolio letu iznad takve ljepote? Raznovrsnost ptičjeg svijeta najuočljivija je u vrijeme seobe. Čuvari mirisnih borovih šuma i makije su drozdovi (Turdidae), sjenice (Paridae), kraljići (Regulidae), grmuše (Sylvidae), pupavac božjak (Upupaepops), zlatovrane (Coraciasgarrulus) i dr. Gospodarice polja suzebovke (Fringilidae), ševe (Alaudidae) i pastirice (Motacilidae). Uz obale mora i osobito na blatima ceste otok "nadziru" močvarice: divlje patke (Anatidae), gnjurci (Podicipidae), čaplje (Ardeidae) i šljuke (Scolopaeidae). Kada dođe vrijeme seobe, nebom nad Mljetom zagospodare sokolovke (Falconidae), golubi grivnjaši (Columbapalumbus) i golubi dupljaši (Columbaoenas). Na području Nacionalnog parka Mljet gnijezde se divlji golub (Columbalivia) i rijetka grabljivica - sova ušara (Bubo bubo).

Modro more koje okružuje i zapljuskuje otok svijet je za sebe pun riba, rakova, školjaka i morskih životinja čijoj će igri svjedočiti oni koji se otisnu u istraživanje morskih dubina. Tek rijetki i uporni među vama, koji se upute na pučinsku stranu otoka, mogli bi uživati u posebnoj privilegiji - prizoru na iznimno rijetku vrstu hrvatske faune i jednog od najugroženijih sisavaca na svijetu- sredozemnu medvjedicu (Monachusmonachus) za koju se pretpostavlja da je nakon dugo vremena u moru i tišini špilja na južnoj strani otoka Mljeta ponovno pronašla svoj dom.